Vrijeme kestena
Za pitomi kesten, istoričari tvrde da je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo, a počeo se preko Grčke širiti po Evropi, gdje i danas najbolje uspijeva. Divlji kesteni potiču iz Persije, a iako su im plodovi nejestivi, omiljena su stabla brojnih šuma i parkova.
Pitomi kesteni
Drvo pitomog kestena je dugovječno (može dostići starost veću od 500 godina) i može narasti do 25 metara. Godišnje može dati više od 200 kg ukusnih plodova bogate nutritivne vrijednosti. Glavni sastojak kestena (koji se ubraja u voće!) je skrob (odnosno ugljenihidrati), a osim skroba koji ima udio od 44%, kesten obiluje vodom 53% i ima 2,9g bjelančevina. Plod obiluje kalcijumom, kalijumom, a sadrži i većinu vitamina B grupe kao i fosfor i gvozdje. Od kestena se može proizvoditi brašno, koje pomiješano sa brašnom žitarica daje ukusna peciva i hljeb. Lako je varljiv, a cvijet kestena odlična je ispaša za pčele. Kestenov med vrlo je ljekovit, ukusan, a pomaže kod gastritisa, štiti jetru i pomaže boljoj cirkulaciji. Na našim područjima najčešće se jede pečen ili kuvan, i kao dodatak poslasticama (kesten pire) i drugim jelima.
Iako nisu jestivi, plodovi, kora i cvjetovi kestena koriste se u prirodnoj (narodnoj) medicini. Ekstrakt divljeg kestena najviše se koristi za kreme za bolesti vezane za kapilare i proširene vene. Uz određene dodatne sastojke poput masti, sapuna i skroba prikladan je za liječenje raznih crijevnih oboljenja, proliva i katara disajnih puteva. Divlji kesten često se koristi i u prirodnoj kozmetici, tanini iz divljeg kestena kosi vraćaju čvrstoću, a maska za lice masnijeg tipa kože.
Terapijska svojstva
Plodom kestena možemo ukrasiti dom ili napraviti zanimljiv aranžman za radni sto čime ćemo unijeti dašak jeseni i u naš prostor. Šetnja ispod krošnje kestena, ili skupljanje plodova terapeutski će djelovati na svakog pojedinca, a jesenje boje ovog prekrasnog stabla ispuniti će naša unutarašnja čula i barem nas na trenutak udaljiti od svakodnevice.
zena.hr
Pitomi kesteni
Drvo pitomog kestena je dugovječno (može dostići starost veću od 500 godina) i može narasti do 25 metara. Godišnje može dati više od 200 kg ukusnih plodova bogate nutritivne vrijednosti. Glavni sastojak kestena (koji se ubraja u voće!) je skrob (odnosno ugljenihidrati), a osim skroba koji ima udio od 44%, kesten obiluje vodom 53% i ima 2,9g bjelančevina. Plod obiluje kalcijumom, kalijumom, a sadrži i većinu vitamina B grupe kao i fosfor i gvozdje. Od kestena se može proizvoditi brašno, koje pomiješano sa brašnom žitarica daje ukusna peciva i hljeb. Lako je varljiv, a cvijet kestena odlična je ispaša za pčele. Kestenov med vrlo je ljekovit, ukusan, a pomaže kod gastritisa, štiti jetru i pomaže boljoj cirkulaciji. Na našim područjima najčešće se jede pečen ili kuvan, i kao dodatak poslasticama (kesten pire) i drugim jelima.
Divlji kesteni
Iako nisu jestivi, plodovi, kora i cvjetovi kestena koriste se u prirodnoj (narodnoj) medicini. Ekstrakt divljeg kestena najviše se koristi za kreme za bolesti vezane za kapilare i proširene vene. Uz određene dodatne sastojke poput masti, sapuna i skroba prikladan je za liječenje raznih crijevnih oboljenja, proliva i katara disajnih puteva. Divlji kesten često se koristi i u prirodnoj kozmetici, tanini iz divljeg kestena kosi vraćaju čvrstoću, a maska za lice masnijeg tipa kože.
Terapijska svojstva
Plodom kestena možemo ukrasiti dom ili napraviti zanimljiv aranžman za radni sto čime ćemo unijeti dašak jeseni i u naš prostor. Šetnja ispod krošnje kestena, ili skupljanje plodova terapeutski će djelovati na svakog pojedinca, a jesenje boje ovog prekrasnog stabla ispuniti će naša unutarašnja čula i barem nas na trenutak udaljiti od svakodnevice.
zena.hr
0 komentari: