Jesenji šumski plodovi
Jesen je prekrasno godišnje doba prepuno darova prirode.Jesen je godišnje doba u kojem nas priroda zasipa brojnim ukusnim plodovima. Veliki je užitak otići u prirodu i uz šetnju sakupljati razne šumske plodove.
Plod divlje ruže, šipak je narandžasto-crveni kad sazrije lako se uoči u ružinu grmlju. Ovaj je plod jedan od najboljih izvora C vitamina. Nakon što se osuši, šipak je odličan za pripremanje čaja, a možete ga naći u brojnim voćnim mješavinama čaja u prodavnicama.
Plodove gloga možemo naći na stablima koja su nas u maju očaravala cvjetovima. Plodovi se beru bez peteljke, pa se suše najprije u hladu da upola uvenu, a posle toga se dosuše u toploj peći. Glog jača i reguliše rad srca i odličan je regulator krvnog pritiska (može ne samo sniziti povećani krvni pritisak, nego i povisiti preniski krvni pritisak kod slabih srčanih mišića). Može se koristiti u obliku čaja ili biljnih kapi.
Jesen je idealna za prikupljanje orašastih plodove. Izvrsno je kod njih da se lako spremaju i mogu se koristiti u mnogim jelima. Lješnjik je najbolje brati kad im boja iz zelene pređe u smeđu. Lijeska je biljka koja raste blizu zemljišta, kao mala drvca ili grmlje. Plodove je najbolje skupljati dok su svježi, a ne one s poda, jer često sagnjile, i nisu dobri za jelo.
Imaju visoki postotak mononezasićenih masti koje su dobre za snižavanje holesterola. Studija od prije nekoliko godina dokazala je da je oko 35 posto muškaraca koji su redovno jeli lešnike smanjilo rizik od srčanih bolesti. Osim što sprečavaju povišeni holesterol, dobri su protiv aritmije jer sadrže omega masne kiseline.
Kestenje možete brati krajem oktobra i u novembra, a možete ih pronaći među lišćem na zemljištu oko stabala kestena. Vjerovatno će mnogi još biti u bodljikavoj košuljici, pa ćete se trebati potruditi izvući ih napolje. Kesteni se mogu jesti sirovi, pečeni, kuvani ili kao pire. Bogati su ugljenimhidratima, a siromašni mastima.
Među jesenje šumske plodove ubrajamo i gljive, koje se pojavljuju posvuda, a naići ćete na razne vrste po raznim terenima. Postoje brojne jestive vrste koje iskusni gljivari sakupljaju, no ne razumijete li se dobro u gljive, pripazite na one otrovne. Najbolje je brati samo one gljive koje poznajete i koje ne možete lako zamijeniti za nejestive ili otrovne gljive, a ubrane gljive je uvijek dobro provjeriti s dobrim poznavateljem gljiva.
Vrganji su vrlo popularne jestive gljive, no nismo jedini kojima je ona ukusna – vrlo rado je jedu i insekti, pa kod berbe provjerite da li ima crve. Vrganje možete pripremati na razne načine, a možete ih čak i probati jesti sirove za salatu. Sušeni vrganji su odličan dodatak jelu.Postoji nekoliko sličnih gljiva poput ludare (Boletus satanas), koja je otrovna. Vrste koje treba izbjegavati imaju korjen crvenkaste ili ljubičaste boje i pore koje vas upozoravaju da ih ne jedete.
Još jedna gljiva koju je jednostavno uočiti i identifikovati, i izvrsna je za jelo je sunčanica suncobranka (Lepiota procera), čiji klobuk može biti širok i preko 30 cm, a stoji na dugom korjenu, ponekad visokom do 40 cm. Sunčanica je u početku zatvorena oko korjena, a na mjestu je drži veliki bijeli prsten, no kako gljiva raste, postepeno se otvara poput suncobrana. Sunčanice možete pronaći sve do novembra na poljima, uz ceste, i na travnatim površinama, a ako imate sreće, naći ćete više od jedne.
Stručak možete iskoristiti za pripremu supe, a klobuk ispržite, pohujte ili ispecite na ražnju. Sunčanice možete stavite u bilo koje jelo u koje inače stavljate gljive. Mlade sunčanice se mogu napuniti kaduljom i lukom.
Jedno od jesenskih radosti je činjenica da se iz šetnje šumom ili livadom možete vratiti kući punih ruku plodova koje možete odmah pojesti ili ih možete spremiti i sačekati hladne zimske mjesece. No osim toga, tegle s džemom i boce domaćeg sirupa mogu biti izvrstan sezonski poklon iz prirode.
Plod divlje ruže, šipak je narandžasto-crveni kad sazrije lako se uoči u ružinu grmlju. Ovaj je plod jedan od najboljih izvora C vitamina. Nakon što se osuši, šipak je odličan za pripremanje čaja, a možete ga naći u brojnim voćnim mješavinama čaja u prodavnicama.
Plodove gloga možemo naći na stablima koja su nas u maju očaravala cvjetovima. Plodovi se beru bez peteljke, pa se suše najprije u hladu da upola uvenu, a posle toga se dosuše u toploj peći. Glog jača i reguliše rad srca i odličan je regulator krvnog pritiska (može ne samo sniziti povećani krvni pritisak, nego i povisiti preniski krvni pritisak kod slabih srčanih mišića). Može se koristiti u obliku čaja ili biljnih kapi.
Plodove gloga možemo naći na stablima koja su nas u maju očaravala cvjetovima. Plodovi se beru bez peteljke, pa se suše najprije u hladu da upola uvenu, a posle toga se dosuše u toploj peći. Glog jača i reguliše rad srca i odličan je regulator krvnog pritiska (može ne samo sniziti povećani krvni pritisak, nego i povisiti preniski krvni pritisak kod slabih srčanih mišića). Može se koristiti u obliku čaja ili biljnih kapi.
Jesen je idealna za prikupljanje orašastih plodove. Izvrsno je kod njih da se lako spremaju i mogu se koristiti u mnogim jelima. Lješnjik je najbolje brati kad im boja iz zelene pređe u smeđu. Lijeska je biljka koja raste blizu zemljišta, kao mala drvca ili grmlje. Plodove je najbolje skupljati dok su svježi, a ne one s poda, jer često sagnjile, i nisu dobri za jelo.
Lješnici čuvaju srce
Imaju visoki postotak mononezasićenih masti koje su dobre za snižavanje holesterola. Studija od prije nekoliko godina dokazala je da je oko 35 posto muškaraca koji su redovno jeli lešnike smanjilo rizik od srčanih bolesti. Osim što sprečavaju povišeni holesterol, dobri su protiv aritmije jer sadrže omega masne kiseline.
Kestenje možete brati krajem oktobra i u novembra, a možete ih pronaći među lišćem na zemljištu oko stabala kestena. Vjerovatno će mnogi još biti u bodljikavoj košuljici, pa ćete se trebati potruditi izvući ih napolje. Kesteni se mogu jesti sirovi, pečeni, kuvani ili kao pire. Bogati su ugljenimhidratima, a siromašni mastima.
Prilikom branja obratite pažnju da gljivu ne režete ili kidate, već je uvijek izvučete tako da uhvatite njezin korjen pri dnu, i okrenete ga lijevo i desno. To je najsigurniji način kojim nećete naškoditi njenom staništu. Gljive uvijek nakon branja stavljamo u prozračne pletene košare. Naiđete li na gljivu koju ne poznajete, nemojte je brati, pa bacati, već je samo posmatrajte…
Na čistinama u šumi možete pronaći jestive vrganje (Boletus edulis), izuzetno ukusnu gljivu. Debeli klobuk može dostići do 20 cm, smeđe je boje, a ispod sundjerastog sloja su žućkaste cjevčice, što je karakteristično za još jednu vrstu roda boletus. Korjen je kratak i debeo, svjetlo smeđe boje prošarane bijelim crtama.
Na čistinama u šumi možete pronaći jestive vrganje (Boletus edulis), izuzetno ukusnu gljivu. Debeli klobuk može dostići do 20 cm, smeđe je boje, a ispod sundjerastog sloja su žućkaste cjevčice, što je karakteristično za još jednu vrstu roda boletus. Korjen je kratak i debeo, svjetlo smeđe boje prošarane bijelim crtama.
Vrganji su vrlo popularne jestive gljive, no nismo jedini kojima je ona ukusna – vrlo rado je jedu i insekti, pa kod berbe provjerite da li ima crve. Vrganje možete pripremati na razne načine, a možete ih čak i probati jesti sirove za salatu. Sušeni vrganji su odličan dodatak jelu.Postoji nekoliko sličnih gljiva poput ludare (Boletus satanas), koja je otrovna. Vrste koje treba izbjegavati imaju korjen crvenkaste ili ljubičaste boje i pore koje vas upozoravaju da ih ne jedete.
Još jedna gljiva koju je jednostavno uočiti i identifikovati, i izvrsna je za jelo je sunčanica suncobranka (Lepiota procera), čiji klobuk može biti širok i preko 30 cm, a stoji na dugom korjenu, ponekad visokom do 40 cm. Sunčanica je u početku zatvorena oko korjena, a na mjestu je drži veliki bijeli prsten, no kako gljiva raste, postepeno se otvara poput suncobrana. Sunčanice možete pronaći sve do novembra na poljima, uz ceste, i na travnatim površinama, a ako imate sreće, naći ćete više od jedne.
Jedno od jesenskih radosti je činjenica da se iz šetnje šumom ili livadom možete vratiti kući punih ruku plodova koje možete odmah pojesti ili ih možete spremiti i sačekati hladne zimske mjesece. No osim toga, tegle s džemom i boce domaćeg sirupa mogu biti izvrstan sezonski poklon iz prirode.
Izvor: Žena.hr
0 komentari: